Provis d.o.o., Bijeljina , Bijeljina , Bosnia and Herzegovina
Fakultet poslovne ekonomije, Bijeljina Univerzitet Istočno Sarajevo , Bijeljina , Bosnia and Herzegovina
Zaduženost Bosne i Hercegovine se primarno manifestuje kao zaduženost entiteta, Republike Srpske i Federacije jer se dugovi alociraju. Kako nivo duga u značajnoj mjeri utiče na kamatne stope simptomatično je zašto je cijena kapitala (kamata) visoka kad Bosna i Hercegovina i entiteti ne spadaju u red prezaduženih zemalja. Naravno, teorijski i empirijski na cijenu kapitala-kamatne stope ne utiče samo nivo zaduženosti, nego i brojni faktori tako da ovaj fenomen kontinuelno plijeni pažnju akademskih krugova i kreatora ekonomskih politika. Iz tih razloga kamatne stope su sofisticiran paradigmičan izazov koga opredjeljujuće determinišu interakcije doktrinarnih propozicija, upravljačkih mehanizama, finansijske (i druge) moći i odnosa snaga zajmodavca i dužnika. Doktrinarno kamatne stope su interpolirane u kontekst makroekonomske relacije štednja-investicije na način da (neo)kejnzijanci apostrofiraju značaj dejstva regulacije na nivo kamatnih stopa preferirajući sklonost potrošnji, a (neo)liberali potenciraju nezamjenjivost uloge tržišta u strukturiranju nivoa kamatnih stopa i alokaciji resursa. Ne sporimo, postoji ovdje i širok spektar detalja o povezanim dejstvima monetarnih propozicija, riziku, moralnom hazardu, preferencijama, informisanosti i još po nečemu koji ove suprostavljene pristupe u po nečem približavaju i u mnogo čemu udaljavaju. Kako god i kojim god pristupom krenuli nesporno je takođe da nivo kamatnih stopa presudno utiče na makroekonomske ravnoteže, privrednu konjunkturu i outpute, BDP (makro nivo) i prinos na angažovana sredstva (mikro nivo). Potencirajući korisnost akademskih polemika, saglasnosti i protivrječja o kamatnim stopama i generisanim indikacijama ovim istraživanjem želimo prije svega da apostrofiramo onaj dio reperkusija ovog fenomena koji dejstvuje na konkurentnost preduzeća i poslovnu održivost. U toj ravni će se u najboljem svjetlu reflektovati i vjerodostojnost i održivost naprijed navedenih doktrinarnih propozicija o kamatnoj stopi, dugu i riziku!? Ne sporeći realnosti doktrinarnih nesaglasja i nedoumica cijena kapitala je uvijek i mjera premije za rizik, u značajnom obimu „pregrijana“ i nivoom duga, što malim otvorenim ekonomijama devastira konkurentnost u uslovima nametnutog globalnog institucionalno setinga, a nadasve propozicija u monetarnoj i finansijskoj sferi. Kontekst je mnogo složeniji od onoga što je nivo iskazanih generalizacija za potrebe ovog rada, pa uz izvinjenje revnosnim znalcima postavljamo samo dio pitanja koja deprimiraju autore, preduzetnike, građane-dužnike, a vjerujemo i savjesne revnosne znalce: - Da li kamatne stope u zemljama kandidatima za ulazak u EU, koje su 40% do 4000% veće od korespondentskih kamatnih stopa u zemljama Evropske Unije, odražavaju korespondentno i razlike u riziku, ili je na sceni globalni inženjering finansijskog imperijalizma!? - U kojoj mjeri interakcija visoke cijene kapitala i dugova podstiče rast i/ili održanje visokih kamatnih stopa i put u „dužničko ropstvo“!? - Da li visok nivo kamatnih stopa, u korelaciji sa rastom zaduživanja za alimentiranje potrošnje i budžetskog deficita, predstavlja jedan od ključnih faktora nekonkurentnosti i recesije nacionalnih ekonomija!? Nadamo se da će ovaj rad dati bar deo odgovora za neutralizaciju adresiranih uzročnika recesije i generisanih posljedica!? S druge strane, problemi koje generiše recesija su teško rješivi u postojećem institucionalnom setingu (OHR, currency board) koji evidentno nema kapacitet da НОВИ ЕКОНОМИСТ | 151 kreativno upravlja promjenama, ali, izgleda, ne postoji ni interes(!?) ključnih političkih faktora da se u postojećem mehanizmu mijenja bilo šta, tako da nesklad ovlaštenja i odgovornosti kontinuelno generiše ne samo političke nesporazume, nego i negativne implikacije na ekonomski položaj i interese Bosne i Hercegovine i Republike Srpske!? Da bi se takve okolnosti promijenile potrebna je politička volja i konsenzus da se sopstveni problemi moraju prevashodno rješavati sopstvenim snagama. Ima li u aktuelnom trenutku akademske, političke i društvene saglasnosti da se krene tim putem!? Vidjećemo!!!
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.