Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Pedagoški fakultet Bijeljina , Bijeljina , Bosnia and Herzegovina
Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Pedagoški fakultet Bijeljina , Bijeljina , Bosnia and Herzegovina
Izlazak žena na tržište rada i zapošljavanje u različitim djelatnostima bili su praćeni promjenama u sferi porodice, vidljivih i kroz rađanje manjeg broja djece kao univerzalnog obrasca. Vrlo niske stope fertiliteta na jednoj strani, i promjene u ekonomskoj aktivnosti žena na drugoj, odredile su cilj ovog rada. Uticaj ekonomske aktivnosti žena na nivo rađanja u ovom radu biće prodiskutovan kao dio složene determinističke osnove niskog i vrlo niskog fertiliteta. Brojni su faktori koji se dovode u vezu sa promjenama u reproduktivnom ponašanju stanovništva, mada se ekonomski razlozi često stavljaju u prvi plan i navode kao odlučujući u promjeni modela rađanja. U Republici Srpskoj je fertilitet za oko 30% niži u odnosu na evropske države koje imaju najviše stope rađanja. Empirijska istraživanja na početku 21. vijeka pokazuju visoko vrednovanje porodice i posla, kao i zastupljenost konfliktnog odnosa na ovoj relaciji. Karakteristke ekonomske aktivnosti žena predstavljaju relevantan okvir reproduktivnog ponašanja, a iskustva država koja potvrđuju pozitivnu vezu između zaposlenosti žena i visine fertiliteta su primjeri koje treba slijediti u cilju podsticanja rađanja.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.